Slavonski planinarski savez

Nakon drugog svjetskog rata započela je novo poglavlje u radu planinarske organizacije u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji. Planinarska organizacija se je brojčano širila, ali je i planinarska infrastruktura pratila broj članova. Obnovljen je planinarski dom na Jankovcu, gradio se planinarski dom u Velikoj, te brojni drugi veći i manji planinarski objekti po Slavoniji.

Osječke planinare vodio je tada već planinarski veteran Dr Kamilo Firinger, a u Požegi planinarski veteran prof. Antun Petković. Da je planinarstvo bilo snažan pokret toga vremena govori da je 1954. PD „Jankovac“ iz Osijeka izdalo knjigu „Jankovac-planinarsko središte Slavonije“ autora Dr Kamila Firingera, a u Požegi je PD „Sokolovac“ 1956. izdalo knjigu „Ljeto i zima u Požeškim planinama“ autora prof. Antuna Petkovića.

Godine 1956.dešavaju se tri dalekosežno važna planinarska događaja u Slavoniji – održano je I savjetovanje planinara Slavonije (koje je preraslo u današnji Slavonski planinarski savez), zatim je održan I slet planinara Slavonije u Velikoj ( koji je postao tradicionalni oblik okupljanja slavonskih planinara Slavonije sve do današnjih dana), te I skijaško prvenstvo Slavonije u alpskim disciplinama ( u to vrijeme je u Slavoniji djelovalo 27 saveznih skijaških sudaca).

Veći broj planinara u gorju tražio je i označene putove u gorju. Prve markirane planinarske putove u slavonskom gorju bilježimo još 1922.godine na Kapovcu na Krndiji, a u analima je zabilježeno i da su 1930. godine markirana tri planinarska prilaza do Brezovog polja na Psunju. Kruna markiranja planinarskih putova je Slavonski planinarski put.. Pod imenom Slavonska planinarska transverzala  otvoren je 27. srpnja 1957. godine. Osnivač puta je bilo Planinarsko društvo „Jankovac“ iz Osijeka. Prvobitna trasa je bila na poziciji Lodžica – Strmac.

U to vrijeme je postojao i idejni projekt Slavonske skijaške transverzale koji je pratio trasu planinarske transverzale,ali na žalost nikada nije realiziran. Na teritoriju bivše države u to vrijeme je postojala jedino Fruškogorska transverzala osnovana godinu dana ranije, a Slovenska planinska pot je organizirana godinu dana poslije našeg SPP-a, isto kao i druga hrvatska transverzala – Zagorski planinarski put.

Godine 1962. formiran je Planinarski odbor Slavonije, pa je tom prilikom PD“Jankovac“ prenio brigu o transverzali na Planinarski odbor Slavonije uz promjenu naziva u Slavonski planinarski put, popularni SPP. Kroz godine trasa SPP-a se je mijenjala i produžavala, tako da danas imamo gotovo zatvoren prsten oko slavonskog gorja.

Ono što je bio jedan od prvobitnih ciljeva SPP-a, a to je da bude poveznica slavonskog gorja i slavonskih planinara je ostvareno, tako da i danas su slavonski planinari okupljeni u Slavonski planinarski savez koji skrbi o Slavonskom planinarskom putu.

Pedeset godina slavonske planinarske obilaznice puno govori o njenoj važnosti i potrebi, ali i snazi slavonske planinarske organizacije.

Đorđe Balić
vodič društvenih izleta
HPD“Zanatlija“ Osijek